Arhivska Građa
Čuvari istorije i dokumenata od posebnog značaja za nauku i kulturu
329
Fondova
6
Zbirki
1518
Dužnih metara
1842-2015
Vremenski period
Najstariji dokument
Hilandarsko pismo Piroćancima iz1842. godine
Šta je arhivska građa?
Arhivsku građu čine izvorni i reprodukovani pisani, štampani, crtani, kompjuterizovani, fotografisani, filmovani, mikrofilmovani, fonografisani ili na drugi način zabeleženi dokumentarni materijal od posebnog značaja za nauku i kulturu koji je nastao radom državnih organa i organizacija, organa jedinica teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, političkih organizacija i njihovih organa, ustanova i drugih organizacija, verskih zajednica, kao i pojedinaca.
Pisani i štampani dokumenti
Fotografije i filmovi
Audio zapisi
Jezici arhivske građe
Arhivska građa pisana je na više jezika, što odražava bogatu istoriju regiona:
Registraturski materijal
Registraturski materijal nastao u radu državnih organa i organizacija obuhvata:
Arhivski depoi
Arhivska građa koju na razne načine preuzima Arhiv smeštena je i čuva se u arhivskim depoima. Arhivski depoi od ukupno 500 m² zauzimaju dve, metalnim vratima izdvojene, prostorije od po 250 m² koje se nalaze na oba sprata arhiva.
Kategorizacija arhivske građe
Na osnovu kritеrijuma za kategorizaciju, u Arhivu se nalazi građa od izuzetnog značaja i velikog značaja.
Fondovi od izuzetnog značaja:
- Načelstvo Okruga pirotskog
- Okružni narodni odbor Pirot
- Matične knjige venčanih, rođenih i umrlih
Obaveštajna sredstva
Za građu u Arhivu služe sledeća obaveštajna sredstva:
Dostupnost građe
Sređena i obrađena arhivska građa dostupna je svim zainteresovanim korisnicima u:
Privatno-pravne svrhe
Naučno-istraživačke svrhe
Obrazovne svrhe
Postupak za izdavanje potvrda i uverenja regulisan je zakonom. Procedura o načinu korišćenja arhivske građe u naučno-istraživačke svrhe propisana je Pravilnikom.